Dosije: 25 godina Haškog tribunala - pravda i nepravda na Balkanu

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u novembru 2017. osudio Ratka Mladića na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida i počinjenih ratnih zločina. Ovaj slučaj je bio jedan od poslednjih pred Haškim tribunalom, koji je u ime UN-a od 1993. presudio u preko 161 slučaja za ratni zločin.

Creator: hbs. CC-BY-SA 2.0

Presuda Vojislavu Šešelju

Dosije

Iako će Vojislav Šešelj u historiji ostati zapamćen kao jedan od onih koji su osuđeni pred međunarodnim sudom za zločine protiv čovječnosti, činjenica je da je on od haškog suđenja, koje ga je teretilo za neka od najtežih krivičnih djela koje međunarodno pravo poznaje, napravio pravosudnu lakrdiju, o čemu je svojevremeno glavni haški tužitelj Serge Brammertz rekao: “To nije primjer kako međunarodno pravo treba da funkcionira.”

Autor/ka Dženana Karup-Druško
Kada se u martu 2012. godine Šešelj, prilikom izvođenja završnih riječi, obratio Sudskom vijeću sljedećim riječima: “Ovaj sud je kompromitovan i on je svoje završio, samo što vi o tome niste obavješteni”, niko nije mogao ni pretpostaviti da je Šešelj djelimično bio u pravu, jer uslijedile su oslobađajuće presude Anti Gotovini, Momčilu Perišiću, Ramušu Haradinaju, Jovici Stanišiću.
Zameraju Haškom tribunalu da je samo doprineo podelama ionako podeljenih naroda na Balkanu. Istina je, ali kako se to tačno desilo? Tako što se na njegov rad gledalo kao na sportsko takmičenje, prebrajalo se koliko je naših, a koliko njihovih osuđeno, svaka presuda dočekivana je sa suzama na jednoj i sa pesmom na usnama na drugoj strani, mada niko od tih koji su pevali i plakali nijednu presudu nije pročitao.

Haški tribunal – Pomirenje na čekanju

Dosije

Od samog osnivanja Haškog tribunala, političke vlasti država regiona, pre svega u Srbiji i Hrvatskoj, na različite načine su gurale klipove u njegove točkove – odbijanjem da izruče optužene i dostave dokumentaciju iz svojih arhiva, instruiranjem svedoka u državnom interesu da ne govore istinu i svakojakim guranjem točkova u klipove.

Autor/ka Nemanja Stjepanović

Zločin u Ahmićima – Hrvatsko (ne)suočavanje s prošlošću

Dosije

Hrvatskom narodu, neovisno u Hrvatskoj ili BiH, nedostaje političara koji bi prihvatili spomenuti humani i racionalni zahtjev kako su u ime spomenutog naroda 90-ih počinjeni brojni teški zločini u ratovima na području bivše Jugoslavije.

Autor/ka Eugen Jakovčić
Ratni zločini ne zastarijevaju i sve donedavno smo u Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i drugim zemljama imali suđenja optuženima za ratne zločine iz Drugog svjetskog rata. Nema razloga da tako, u idućim desetljećima, ne bude i u regiji.