Izvještavati o rezultatima menadžmenta kvaliteta zraka

Izvještavati o rezultatima menadžmenta kvaliteta zraka

Zagađenje zraka

Lokalne zajednice koje su uspostavile sisteme menadžmenta kvaliteta zraka treba da izvještavaju zainteresirane o rezultatima svog rada, o postignutim rezultatima na sanaciji kvaliteta zraka ili o razvoju koji neće dovesti do prekomjerno zagađenog zraka. Da bi lokalne zajednice odgovorile tom zahtjevu treba da imaju (1) uspostavljene sisteme (da se zna ko, kada, šta i kako radi), (2) alate za menadžment kvaliteta zraka (bilans emisije, katastar emisije, atmosferski model rasprostiranja, monitoring kvaliteta zraka, te sistem ocjene izloženosti stanovništva zagađenom zraku), (3) mehanizme prikupljanja podataka o emisijama i njihovim uzrocima, te kvalitetu zraka) i (4) sistem izvještavanja (građana, privrede, zdravstvene službe, nevladinih organizacija, ...).

Sarajevo — Izvor fotografija

U nekim područjima BiH se uspostavljaju sistemi menadžmenta kvaliteta zraka

U Bosni i Hercegovini na uspostavi sistema menadžmenta kvaliteta zraka rade – koliko je to poznato -Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski kanton, te Unsko-sanski i Tuzlanski kanton. U Zenici su zakonski uspostavljene nadležnosti vlasti i stručnih organizacija koje su uključene u sistem. U Sarajevskom kantonu je mnogo učinjeno na razvoju alata za menadžment kvaliteta zraka. Aktivnost je započeta još davne 1967. godine i nakon prekida u posljednjoj deceniji prošlog vijeka, nastavljena je i odvija se i danas. Tako se ovdje može pokazati bilans emisija osnovnih zagađujućih materija u Sarajevu.

Emisije zagađujućih materija na području grada Sarajeva (1970, 1980.) / Kantona Sarajevo (2010.)

                                                                                                 - tona godišnje -

 

Izvor fotografija

Vidljivo je povećanje emisija azotnih oksida i ugljenmonoksida što je rezultat povećanja prometa, pri ćemu je značajno učešće zastarjelih putničkih vozila. Emisija sumpordioksida se značajno smanjuje, dok je visoka emisija čvrstih čestica. Katastar emisija (prikaz emisija u mreži 1 x 1 km) je pokazao da je značajno povećano područje grada sa izvorima emisije čvrstih čestica.

Alati sistema menadžmenta kvaliteta zraka

Što se tiče monitoringa kvaliteta zraka, postoje monitoring u realnom vremenu i monitoring u integrisanom vremenu. Monitoring se sastoji od uzorkovanja i hemijskih analiza satnih uzoraka zraka, te statističkog vrednovanja. U slučaju monitoringa u realnom vremenu predviđaju se vrijednosti zagađenosti u kraćem narednom periodu kako bi se proglasilo upozorenje ili uzbuna, te analiziraju epizode značajno povećane zagađenosti zraka.

Kod monitoringa kvaliteta zraka u integriranom vremenu vrši se statistička obrada podataka koji se odnose na period od godine dana, pri ćemu se određuju statistička srednja vrijednost (pokazatelj dugotrajnog djelovanja zagađenog zraka) i statistička visoka vrijednost (pokazatelj kratkotrajnog djelovanja zagađenog zraka). Ove statističke vrijednosti se upoređuju sa graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, zakonski propisanim, te se tako utvrđuje da li je i koliko zrak zagađen.

Atmosferski model rasprostiranja služi za prognoziranje kvaliteta zraka za slučaj poduzimanja razvojnih i sanacionih mjera. Ovaj model se kalibrira pomoću statistički obrađenih podataka monitoringa kvaliteta zraka. Tako se mogu provjeriti efekti sanacionih mjera i uskladiti urbani razvoj sa zahtjevima za očuvanje čistoće zraka.

Vrše se mjerenja bez statističke obrade podataka

Zapanjuje činjenica da se u Bosni i Hercegovini troše značajna sredstva za kupovinu stanica za monitoring kvaliteta rada, te pokrivaju troškovi svakodnevnog mjerenja i opsluživanja stanica, a ne vrši statistička obrada rezultata mjerenja. Tako se ne zna da li u nekom području lokalne zajednice dolazi iz godine u godinu do povećanja ili smanjenja zagađenosti zraka, niti se mogu porediti dva grada ili dva dijela istog grada. Na kraju ne mogu se ni planirati ni kontrolisati mjere za sanaciju kvaliteta zraka.  

Lokalne vlasti koje imaju uspostavljen sistem menadžmenta kvaliteta zraka trebalo bi po isteku kalendarske godine da podnesu izvještaj o promjenama emisija i kvaliteta zraka, o poduzetim mjerama za smanjenje zagađivanja zraka i efekatima poduzetih mjera. Treba da sadrži i plan mjera za naredni period, nosioce tih mjera i potrebna sredstva za realizaciju mjera. A takvih izvještaja u Bosni i Hercegovini nema.

Problem uspostave Sistema

Problem uspostave funkcionalnog sistema menadžmenta je taj što je u njega uključen veći broj ministarstava (za prostorno uređenje, promet, energiju, privredu ...) i drugih organizacija vlade (statističke agencije, inspekcija, ...). Treba znati da je osiguranje čistoće zraka sastavni dio prostornog i urbanističkog planiranja. Kada se određuje namjena prostora, projektuju industrijska zona i zona stanovanja, projektuje saobraćajni sistem, u isto vrijeme treba projektovati kvalitet zraka.

Stoga menadžment kvaliteta zraka ne treba posmatrati izolovano, nego ga povezati sa drugim djelatnostima. Na primjer, u Sarajevu su jedan od izvora zagađivanja zraka sobne peći ložene čvrstim gorivima, pri čemu tip peći, vrsta goriva i način loženja najčešće nisu usklađeni. Vlasnici ovih ložišta bi mogli preći na korištenje zemnog gasa, ali ih razlike u cijenama energenata od toga odvraćaju. Međutim, ukoliko bi ti građani dobili podršku vlasti (stručnu i finansijsku) da utople svoje zgrade i tako smanje potrebe za energijom, onda za njih grijanje zemnim gasom ne bi bilo skuplje, a zrak bi bio čišći. Postigao bi se i drugi cilj – razvoj uz smanjenje potrošnje energije i smanjenje emisije stakleničkih gasova. 

Sistem menadžmenta uvoditi postepeno

Uspostavljanje sistema menadžmenta kvaliteta zraka treba uvoditi postepeno. U početku koristiti primitivne alate i mali broj podataka. Kako se model razvija, tako treba poboljšavati alate koji će zahtijevati više podataka.  Dobar sistem traži naprednije alate. Dobri alati traže više podataka. Pogrešno je izgraditi sistem koji ima milione podataka godišnje, a da niko ne zna šta da radi sa tolikim brojevima.

Poželjno je da na nivou vlasti lokalne zajednice postoji centar za čistoću zraka koji će komunicirati između pojedinih ministarstava vlade i vladinih organizacija, te vanjskih uključenih stručnih organizacija. Nije poznato da lokalne zajednice koje imaju uspostavljene sisteme menadžmenta kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini imaju takve centre za čistoću zraka.

Ovdje se smatra da je najveći problem što u lokalnim zajednicama u BiH ne postoji jasan politički stav prema kvalitetu zraka, niti sistem odgovornosti zaposlenih lica. A mnogo se može postići bez velikih troškova, ali uz dobru organizaciju.

izvor: http://www.reic.org.ba/8-tekst/106-izdata-knjiga-ekonergijska-paradigma-autor-prof-dr-aleksandar-knezevic

Povezani sadržaji

  • Zagađenost zraka

    Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.

    Autor/ka Džemila Agić
  • Zagađenje i zaštita zraka - radionice u školama

    Green Council uz podršku hbs-a u okviru ArchiKID projekta organizira niz radionica o zagađenju i zaštiti zraka sa učenicima nekoliko osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Projekt je podržalo Vijeće nastavnika Kantona Sarajevo. Radionice se već održavaju u tri osnovne škole: O.Š. “Hamdija Kreševljaković”, O.Š. “Malta” i “Deseta osnovna škola”.

  • Održan Okrugli sto na temu: „Šta mogu uraditi lokalne zajednice na smanjenju klimatskih promjena i zagađenju zraka“

    Centar za ekologiju i energiju u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll i Gradom Tuzla je 3.11.2015.godine, organizirao okrugli sto koji ima za cilj promociju energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i širenje mreže centralnog grijanja u Tuzli, sa ciljem smanjenja zagađenja zraka i pozitivnog uticaja na klimatske promjene.

    Na ovom okruglom stolu je prisustvovalo preko 50 predstavnika ministarstava, lokalne samouprave, biznis sektora, fakulteta, ostalih javnih ustanova i OCD sa područja Tuzlanskog kantona.

  • Zagađenje zraka: Koliko košta ljudski život?

    Da bi bilo moguće odgovoriti na ovo pitanje, moramo prvo procijeniti koliko košta jedan ljudski život. Najlakše je ako svi mi sami probamo procijeniti koliko vrijedi život našeg djeteta. Da li je to deset, dvjesto, milion ili više KM, EUR i slično, ili je život neprocjenjiv? Pretpostavljam da je nama roditeljima neprocjenjiv život naše djece. Ali, zašto zaboravljamo da su svi građani koji stradaju zbog zagađenja nečija djeca? Ni ja nemam drugog odgovora, nego da se i te kako isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija koje će direktno uticati na smanjenje rizika po zdravlje građana BiH, pa i šire.

    Autor/ka Džemila Agić