Amna Popovac

Amna Popovac

Ravnopravnost spolova

Amna Popovac je ponosna Hercegovka koju krase brojni poslovni uspjesi, a bh. javnost je poznaje kao jednu od osnivačica i vlasnica mostarskog radija Studio 88. Ova energična žena se može pohvaliti brojnim poslovnim uspjesima: rukovoditeljica je predstavništva međunarodne kompanije Dedalus, članica Upravnog odbora Asocijacije privatnih elektronskih medija PEM i jedna od osnivačica Asocijacije poslovnih žena ONE. Pored toga, posjeduje i ekspertsko znanje iz oblasti poslovnog planiranja, ljudskih resursa i marketinga.

Amna Popovac, Fronterra. Creator: Privat. Public Domain.

Amna Popovac je ponosna Hercegovka koju krase brojni poslovni uspjesi, a bh. javnost je poznaje kao jednu od osnivačica i vlasnica mostarskog radija Studio 88. Ova energična žena se može pohvaliti brojnim poslovnim uspjesima: rukovoditeljica je predstavništva međunarodne kompanije Dedalus, članica Upravnog odbora Asocijacije privatnih elektronskih medija PEM i jedna od osnivačica Asocijacije poslovnih žena ONE. Pored toga, posjeduje i ekspertsko znanje iz oblasti poslovnog planiranja, ljudskih resursa i marketinga.

Sa ovakvom biografijom, nema sumnje da Amna ima brojne poslovne preokupacije. Studirala je elektrotehniku, te diplomirala na smjeru Računarska tehnika. “Mislila sam da će moja glavna preokupacija biti rad na razvoju softwarea i da neću komunicirati sa velikim brojem ljudi. Sada radim sve osim ovoga za što sam se školovala”, kaže Amna. Njeno glavno područje djelovanja danas je komunikacija. A to izgleda ovako: “Pomažem ljudima da razviju svoje poslovne ideje u realne planove, pišem i revidiram projekte koji doprinose poboljšanju i demokratizaciji našeg društva, pratim tendere i pripremam odgovore na njih, te držim predavanja o liderstvu, komunikacijama, brendingu i ekonomskom okruženju. Radni dan mi je ispunjen susretima i razgovorima uživo ili preko Skypea sa ljudima raznih profila, dopisivanjima e-mailom, razmjenom ideja i oblikovanjem istih u realne planove rada. Moj radni dan ponekad traje i po 12 sati, ali kako ne radim uvijek istu stvar, to brzo prođe. No, nekada mi se čini da dan ima malo sati za sve ono što bih htjela napraviti.” Pored svega nabrojanog što čini da ima pune ruke posla, Amna se priprema i za kandidaturu na parlamentarnim izborima 2018. godine.

Amna je Mostarka koja u svojim medijskim istupima nikada ne propusti napomenuti da je Mostar grad koji ne namjerava napustiti, te grad u koji se stalno vraća. Kao žena koja broji ovoliko poslovnih uspjeha i ima mnogo mogućnosti, svoju je karijeru mogla izgraditi i drugdje, no Mostar, za kojeg ćemo i dalje često čuti da je “grad slučaj”, ostao je mjesto gdje ona živi, radi i gradi bolju budućnost. Amna objašnjava da upravo zato što puno putuje svaki put iznova dobije potvrdu da Mostar ima potencijal da bude najljepše i najbolje mjesto za život. “Trenutno se, nažalost, ne možemo pohvaliti kvalitetom života u Mostaru. Mostar ne živi nego životari, pluta u vremenu i prostoru, i čeka bolje dane. A samo nekoliko stvari treba da se posloži da bi Mostar prodisao punim plućima i ispunio svoj potencijal. Mostar ima idealnu geografsku poziciju: 40 minuta od mora, 40 minuta od skijališta, uz blagu mediteransku klimu. U centru je prekrasne Hercegovine za koju vam treba cijeli život da je do kraja istražite. Jednog dana, nadam se uskoro, kada na čelo grada dođu ljudi koji će voljeti grad i raditi u interesu građana/ki, a ne svom vlastitom, i grad i građani/ke će dobiti šansu da ispune taj potencijal i da žive život dostojan čovjeka.”

Ženama je potrebno dati “vjetar u leđa”

Jedan od njenih doprinosa poboljšanju situacije je i rad sa mladim ljudima u Mostaru, gdje je držala radionice o poduzetništvu  u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer. Pored Mostara, Amna prenosi svoje znanje i mladima iz čitave BiH, a često joj na praksu dolaze i studenti/ce iz inostranstva. U svom radu sa mladima, za kojeg kaže da je najviše raduje i ispunjava, ona im predstavlja stvarne primjere uspjeha u BiH. “Predstavljam im ljude koji su u BiH, unatoč lošoj ekonomsko-političkoj klimi, uspjeli ostvariti svoje ideje. Pričam im o svojim neuspjesima koji su doveli do uspjeha, jer nema drugog načina da nauče. Mlade ne treba nagovarati da ostanu – oni odlaze iz nužde, u nadi da će se imati gdje uskoro i vratiti. Obrazovni sistem ih ne priprema za realan život i nastup na tržištu rada, tako da im tokom radionica pokušavam prenijeti što više znanja iz vlastitog iskustva i iskustva ljudi iz okruženja.” Amna ističe da u BiH ima mnogo pametnih mladih ljudi koji su svjesni toga u kakvom društvu žive, i stoga cijene kada im se otvoreno govori o tome šta se i kako može uraditi u trenutnim okolnostima. “Vrlo je lako i inspirirajuće raditi sa mladima u BiH, jer se svaki uloženi trud višestruko vrati. Oni nisu ni lijeni ni glupi – samo im treba pružiti priliku i napraviti okruženje u kojem mogu iskoristiti svoje potencijale. A to je na nama, ne na njima.”

Amna dodatno mnogo radi i sa mladim ženama, te ističe da žene u BiH još uvijek nisu prepoznate kao pokretačka snaga i društva i ekonomskog razvoja. “Ako se pola društva isključi iz ekonomskih tokova i stvaranja novih vrijednosti u društvu, ne gube samo žene, nego i društvo u cjelini. Zato je bitno osnažiti što više žena i uključiti ih u poslovni i politički život društva, da bi nam svima što prije bilo bolje.” Ona smatra da je i ženama bilo koje starosne dobi, jednako kao i mladima, potrebno dati “vjetar u leđa” pri ostvarivanju njihovih ideja i potencijala, a najlakše je to učiniti ličnim primjerom, kao i primjerima iz života drugih ljudi u BiH. “Bitno je pokazati im da ima ljudi koji su uspjeli ostvariti svoje ideje i dobro živjeti od svoga rada, a da nisu članovi/ice nijedne političke partije, niti su nečije/i kćeri/sinovi ili rodbina. Tih primjera ima puno u BiH, ali se o tome ne priča u javnosti.” Nakon ovih inspirativnih susreta, Amna ostaje u kontaktu sa ženama koje imaju poslovne ideje, te im pomaže da ih razviju u ozbiljne poslovne planove. “To je ono što mi daje nadu da ovo društvo ima šansu za bolje sutra i to je smjer u kojem svi/e trebamo ići.”

U svome radu je Amna pogotovo fokusirana na unapređenje prilika za žensko poduzetništvo. Sve se više žena odlučuje na pokretanje vlastitog biznisa, a Amni je drago i što je često sama dijelom tog procesa. No, ona objašnjava da žene često same sebi “podmeću nogu”, što je rezultat života u patrijarhalnoj sredini. Npr. kada dođe vrijeme da žena od roditelja naslijedi dio nekretnina ili zemljišta, “običaj” je da se sestra odrekne svog dijela u korist brata. “Na planeti Zemlji žene su vlasnice samo 1% obradive površine. A dokazano je da kada žena posjeduje istu veličinu zemljišta kao i muškarac, prihodi sa zemljišta koje obrađuje žena su 11% veći. Kada dođe vrijeme da žena podigne kredit da bi otvorila firmu ili unaprijedila postojeće poslovanje, i kada treba staviti nešto 'pod hipoteku', žene nemaju šta staviti, jer su se odrekle nasljedstva. Time su same sebe stavile u lošu početnu poziciju na poslovnom planu. Zato savjetujem žene da uzmu što im pripada nasljedstvom, jer im to može biti 'odskočna daska' u nekom budućem poslu.” Amna dodaje i da se žene puno teže upuštaju u rizik: “Žene puno kalkuliraju i ziherašice su. Ne kažem da trebaju sve što imaju založiti u ostvarivanje ideje, ali trebaju ipak biti malo hrabrije i malo više vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, te hrabro krenuti u poslovni poduhvat. Jedna moja prijateljica, samohrana majka, je toliko vjerovala u svoju poslovnu ideju da je založila vlastitu kuću u kojoj je živjela sa djecom da bi podigla kredit i pokrenula firmu. Svojim radom i zalaganjem je uspjela i ona je jedan od svijetlih primjera koje koristim tokom predavanja.”

Ekonomski razvoj u BiH koči loša politička klima

Amna je inižinjerka elektrotehnike, što je struka koju žene još uvijek biraju rjeđe, iako ih se danas mnogo više opredjeljuje za slična zanimanja sa tehničkim predznakom, dok djevojčice i djevojke sve više biraju buduća zanimanja prema svojim afinitetima, a manje prema preporuci i očekivanjima okoline. Kada je Amna pohađala srednju elektrotehničku školu i Fakultet elektrotehnike, tu je bilo prisutno mnogo manje žena. Iako je situacija bolja, postoji prostora za napredak. “Dokazano je da timovi koji postižu najbolje rezultate imaju podjednak broj žena i muškaraca. Vođena tom logikom, Njemačka je uvela zakon da u upravnim odborima javnih preduzeća i velikih korporacija treba biti isti broj žena i muškaraca. Vjerujem da je to jedan od razloga što Njemačka konstantno bilježi ekonomski napredak, unatoč svim krizama kroz koje Evropa i svijet prolaze. Žene i muškarci imaju različite načine i logike razmišljanja, što je uslovljeno različitim odgojem i očekivanjima od svakog spola. Od toga ne treba bježati, nego to iskoristiti u najboljem smjeru za dobrobit društva.”

Kao jedna od rijetkih osoba u bh. javnosti koja podržava prava LGBTI osoba, Amna je više puta stala u odbranu ove populacije koja se u BiH još uvijek bori za svoja ljudska prava. “Živimo u patrijahalnom društvu, gdje se i na neudate žene gleda sa podozrivošću, djeca sa poteškoćama u razvoju se sakrivaju od rodbine i gostiju u posebnu sobu i drže pod ključem.  Možemo onda samo zamisliti kako je sa LGBTI osobama. LGBTI osobe su ljudi kao i svi mi, sa svim svojim vrlinama i manama. Nisu ništa drugačiji od  onih koji nisu LGBTI i tako se i svaki pojedinac/ka i društvo u cjelini trebaju odnositi prema njima.” Amna nastoji LGBTI osobe upoznavati sa drugim ljudima, kako bi uz pomoć ličnog kontakta oni/e koji/e imaju predrasude prema LGBTI osobama promijenili mišljenje. “Nema čarobnog štapića i brzog rješenja. Potreban je lagani svakodnevni rad koji mora dati rezultate. Bitno je da se u bh. društvu počelo javno pričati o problemima sa kojima se susreću LGBTI osobe i da ljudi postaju svjesniji toga. Poznavanje problema je pola rješenja.

Amna se u međuvremenu odlučila i politički angažirati. Kaže da je stalno čekala da “neko” uradi “nešto”, a onda je shvatila da je taj “neko” – ona sama. “Vremenom sam shvatila da ekonomski razvoj u BiH koči loša politička klima, tj. da je politika iznad ekonomije, što ne treba biti slučaj. U razvijenim zemljama je ekonomija iznad politike. Tako sam odlučila da se, pored poslovnog života, aktivno uključim i u politički život BiH i svojim radom pomognem da BiH što prije postane demokratsko i properitetno društvo.” Upravo je u Mostaru pitanje politike već godinama faktor koji koči napredak ovog grada. “Mislila sam da će se bh. političari uspjeti dogovoriti oko izmjena izbornog zakona za Mostar i da ćemo, kao i sve druge općine u BiH, imati izbore 2016, kada su održani zadnji lokalni izbori. No to se nije desilo, i Mostar i dalje čeka 'dogovor u vrhu' nadležnih stranaka, a bliže nam se parlamentarni izbori. Zbog toga sam odlučila učestvovati u narednim parlamentarnim izborima u oktobru 2018. Trenutno politički radim i djelujem kroz Inicijativu grupe građana – Socijaldemokrati, gdje aktivno razmatramo načine našeg političkog angažmana, te planiramo naredne korake. Kada Mostar bude imao lokalne izbore, učestvovat ću i na njima.”

Jednake šanse za oba spola

Žene bi se trebale više uključiti u javni život BiH, te naučiti da se zauzmu za sebe, kaže Amna. U tome bi im trebala pomoći država. Amna smatra da je potrebno donijeti zakone koji kompanije obavezuju da imaju 50% žena u upravnim i nadzornim odborima, kao i da Izborni zakon treba prilagoditi tako da obavezuje i da 40% žena bude ne samo na kandidatskim listama, nego i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, jer je danas na ovim nivoima vlasti u BiH prisutno manje od 12% žena. “Ne mislim da su žene bolje od muškaraca ili obratno, ali mislim i radim na tome da imaju jednake šanse. Kada žene budu imale jednake šanse u ekonomiji i politici, tada će imati priliku da daju svoj doprinos razvoju društva u cjelini, koji sada nedostaje.”

U jednom od svojih intervjua, Amna je, govoreći o osnivanu firmi, izjavila da je prvo pravilo menadžmenta “Plati svoje ljude”. Nažalost, ovo se pravilo rijetko poštuje na bh. tržištu, pogotovo kada su u pitanju žene. “Platiti svoje ljude je prvo pravilo menadžmenta, i svaki poslodavac koji dugoročno planira i želi da razvija firmu, ga poštuje. No, državni aparat, čim prepozna takvog poslodavca, pretpostavi da taj ima 'višak novca' koji ovih dana nedostaje u bužetima svih nivoa, i odmah mu šalje inspekciju, čiji je jedini cilj naplatiti neku od kazni i time djelomično pokrpati budžetske rupe. Tako država sama svoje privrednike/ce tjera u sivu zonu. Radnici/e šute kada ne prime platu, jer je nezaposlenost visoka, a loš poslodavac im stalno prijeti otkazom, dok ih ustvari nema namjeru niti platiti, ili će ih platiti jako malo.” Poslodavci se zbog loših zakona koji reguliraju način poslovanja u BiH zato radije priklanjaju izbjegavanju zakona, nego njihovom poštivanju. “Država ne štiti radnike/ce, niti poštene poslodavce koji žele da rade prema zakonima. Prije nekoliko dana je objavljeno da je jefitinije i brže nelegalno izgraditi zgradu, pa onda raditi na 'legalizaciji', nego po zakonu tražiti i platiti sve dozvole prije gradnje. Država i spori državni aparat potiču ljude da krše zakon da bi brže i jeftinije došli do cilja. Takvo okruženje ne odgovara onima koji žele da rade po zakonu, i ne vodi ničemu osim osiromašenju i razgradnji društva.”

Kao pozitivne primjere poslovanja u BiH Amna ističe Tešanj, Gračanicu i još nekoliko manjih općina koje su prepoznale ove probleme, te omogućile privrednicima normalno poslovno okruženje, a zauzvrat dobile plaćene radnike/ce. “Ne treba izmišljati toplu vodu, nego samo primijeniti iskustva tih uspješnih primjera i napraviti od BiH zemlju zadovoljnih ljudi. To je moguće učiniti – ne u jako kratkom, ali u jednom srednjem roku jeste.”

Povezani sadržaji

  • Plan B - Bosanke: Amra Babić

     Amra Babić je bh. političarka na poziciji načelnice Općine Visoko. Nakon što je smijenjena sa mjesta ministrice voljom nove parlamentarne većine, kandidirala se kao nezavisna kandidatkinja za mjesto načelnice općine Visoko. Novi mandat je dobila do 2020. godine. U intervjuu za hbs govori o njenom uspjehu, ženama u politici, kao i o onome što stvara poteškoće u razvoju bosanskohercegovačke politike.

  • Plan B - Bosanke: Aida Kalender

    Aida Kalender je kulturna radnica i aktivistkinja čije se ime veže za brojne inicijative od društvenog značaja od kraja rata pa naovamo. Počev od Radija ZID u ratnom periodu, pa do najrecentnije građanske akcije “Ja sam Muzej” koja je rezultirala ponovnim otvaranjem Zemaljskog muzeja BiH u septembru 2015, Aidin društveni i kulturni angažman se proteže kroz posljednjih dvadesetak godina.

    Autor/ka Masha Durkalić
  • Plan B - Bosanke: Jadranka Miličević

    "Ne može se ovo raditi ako to ne voliš, ako iskreno ne vjeruješ u ideje ravnopravnosti i prihvatanja različitosti i ako istinski ne želiš neku promjenu. Građanski aktivizam je jedina šansa da dođemo do promjena u BiH i da napokon i mi sjednemo na zelenu granu." - Jadranka Miličević

  • Plan B - Bosanke: Marija Vuletić

    Marija je koordinatorica za LBT projekte Fondacije CURE u Sarajevu, gdje radi na proširenju i uspostavljanju mreža žena i organizacija koje se bave ženskim pravima u BiH i na Balkanu. Marija ima 26 godina, studirala je u SAD i zagovara LBT prava na tri kontinenta.

    Intervju sa Marijom (na engleskom jeziku) je vodila Zareen Van Winkle

    Autor/ka Zareen Van Winkle