Sarajevo, 1. decembar 2009. godine
Jajce, Zenica, Srebrenica, Bihać, Bosanska Krupa,
Bužim, Mostar i Jablanica - Studija slučaja
Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, u 2009. godini pokrenuo projekat sa ciljem uvida dostignutog stepena zaštite i poštivanja treće generacije ljudskih prava, prava na zdrav život i okoliš.
Osnovne aktivnosti su bile vezane za ostvarivanje dijaloga i prikupljanje informacija o odnosu prema okolišu u lokalnim zajednicama. Ostvareni su kontakti sa lokalnim ekološkim nevladinim organizacijama, predstavnicima lokalnih i kantonalnih vlasti, privrednih organizacija, inspekcija i nadležnih zdravstvenih organizacija.
Projekat je zahtijevao uvid u stanje ljudskih prava iz oblasti okoliša na sljedećim lokacijama: Jajce, Zenica, Srebrenica, Unsko-sanski kanton (Bihać, Bosanska Krupa i Bužim) i Jablanica/Mostar (Prenj, Čvrsnica i Čabulja).
Na osnovu izvršenog uvida u stanje na terenu Helsinški komitet je na konferenciji za štampu održanoj 30.11.2009. u Sarajevu predstavio osnovne nalaze iz Izvještaja i dao preporuke za djelovanje:
PREPORUKE
1. Jasno je vidljivo da nadležnosti, a time i odgovornosti u oblasti okoliša nisu jasno raspoređene između postojećih nivoa vlasti – entitet, kanton, lokalna zajednica – te se tako stvara prostor za neodgovorna ponašanja kako kompanija, čija proizvodnja pripada tzv. “prljavoj industriji“, a tako i drugih – komunalna preduzeća, neodgovornih pojedinca, malih firmi itd.
2. Isto tako ne postoji dovoljna intersektoralna koordinacija i saradnja po pitanju prevencije u zaštiti okoliša. Unutar vertikalnih politika vlasti ne postoje dovoljno sinhronizovane akcije i aktivnosti, kao i transparentnosti o preduzetim mjerama u zaštiti okoliša.
3. Važno je istaći da Vlasti nisu uložile dovoljno napora za izgradnju i popunu institucionalnih kapaciteta – proces dobijanja dozvola je dugotrajan i neefikasan, inspekcijske službe su nepopunjene, nedostaju stručnjaci (tehnički, ekonomski, pravni), što u krajnjem rezultatu znači da upravljanjem okolišem je nepotpuno, te da smo svakodnevno svjedoci ekocida i devastacije svih prirodnih dobara.
4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine mora ubrzati procese na izboru direktora Fonda za zaštitu okoliša F BiH, kako bi prikupljena sredstva, shodno projektima, na transparentan način bila utrošena za poboljšanje stanja okoliša u lokalnim sredinama.
5. Kreiranje odluka i politika u zaštiti okoliša je uglavnom ekskluzivno pravo vlasti, građani nisu učesnici u ovim procesima i ne utiču na osmišljavanje programa i akcija koje bi postali „vlasništvo“ svakog građana u njegovom svakodnevnom životu.