Heinrich-Böll-Stiftung

Pledoaje za Toleranciju


Autor/ica teksta

Nakon višegodišnjeg igranja vatrom, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, slikovito rečeno, prešao crvenu liniju koja je razgraničavala strpljenje od odlučne akcije međunarodne zajednice. Politički šef bosanskih Srba je, već ranije, bio protagonist anti–državnog djelovanja.

Novosti iz oblasti demokratije

Autor/ica teksta

9. januara ove godine u Banjaluci je izvršena generalna proba državnog udara. Secesija RS nije puka retorika,  predizborni trik ili provokacija Milorada Dodika za dnevne potrebe i politički manevar.

Radi se o projektu u kojem on, Milorad Dodik,  vjerovatno nije sam. Ko bi mu mogli biti  sponzori i zaštitnici, možda i inspiratori, nije teško odgonetnuti. Naravno, zasad nema dokaza, ali ima dovoljno argumenata.

Autor/ica teksta

U zemlji u kojoj je neodgovornost opšta pojava a odgovornost rijetki izuzetak, jedino krivična sankcija zbog zloupotrebe sudijske dužnosti može dovesti do dosljednije primjene principa vladavine prava u postupanju pravosudnih organa, posebno sudova, i pokazati da niko nije iznad zakona. Dok se to ne desi, bićemo svjedoci pompeznih hapšenja i suspektnih puštanja na slobodu, sve u duhu selektivne primjene zakona, koja afirmiše poseban tretman nejednakih pred zakonom.

 

Autor/ica teksta

U bosanskohercegovačkom medijskom miljeu, mediji ne služe da te natjeraju da razmišljaš, da testiraš svoja promišljanja. Ne. Većina medija u Bosni i Hercegovini potpuno podilazi publici. U svojim informativnim emisijama i drugim sadržajima, poručuje publici  kako treba da misli. Ako si javni radnik i razmišljaš u skladu sa glavnom strujom, onda možeš da se pojavljuješ u javnim entitetskim medijima, ali ako ako kritikuješ i govoriš drugačije, onda za tebe nema mjesta. Izuzev ako te napadaju zbog tvojih stavova.

Više na temu demokratija

Novosti iz oblasti ekologije

Autor/ica teksta

Sarajevo je grad koji je nekada bio prepoznatljiv po mnogobrojnim javnim česmama, a danas po redukcijama i problemima u vodosnabdijevanju. Mnogima situacija u kojoj se nalazimo djeluje neobjašnjivo i iracionalno s obzirom na to da smo prema podacima Svjetske banke jedna od zemalja s najvećom količinom obnovljivih izvora pitke vode po glavi stanovnika u regionu, sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i SAD.

Kvalitet zraka je već duže vrijeme razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini, pogotovo u urbanim područjima. Mobilna aplikacija o kvalitetu zraka u vašem gradu je zgodan način da se pomogne svima koji su pogođeni zagađenjem zraka. Indeksiranje kvalitete zraka je način da se građani na jednostavan način informiraju o kvaliteti zraka kojeg udišu, kao i mogućim utjecajima na zdravlje.

Autor/ica teksta

Važeći strateški dokumenti entiteta u BiH nisu usklađeni sa aktuelnim trendovima razvoja energetike/elektroenergetike u Evropskoj Uniji (EU). To se naročito odnosi na strateške pravce razvoja proizvodnje električne energije. BiH planira intenzivnu izgradnja termoelektrana na lokalne ugljeve i sukladno tome povećanje emisija stakleničkih gasova. U strateškim dokumentima EU je pak planirano smanjenje emisija CO2 za najmanje 80% do 2050. BiH nema usklađene energetske politike, te preuzima međunarodne obaveze bez jasne vizije kako da ih ispuni. Stiče se dojam da državne institucije u BiH preuzimaju međunarodne obaveze u energetskom sektoru znajući da se iste neće ispuniti.

Više na temu ekologija

Publikacije

Atlas uglja

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Kada zemlja prolazi kroz duboke sistemske promjene u političkom, ekonomskom i ideološkom uređenju, njena se (među)ovisnost o međunarodnom okruženju može znatno intenzivirati. To se dogodilo u gotovo svim postkomunističkim zemljama prije 25 godina. Potreba za korištenjem međunarodno ustanovljenih modela u sistemima u kojima se tek razvija politički pluralizam i demokratija, kao i rješenja za funkcionalnu vladavinu prava, te općenito otvaranje društva koje dolazi uz ideal slobode, dovela je i do svjesnog otvaranja za vanjske utjecaje.

Članci sabrani u ovom izdanju „Perspektiva“ donose različite priče o aktualnim izazovima međunarodne intervencije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Analiza dominantnih narativa u izvještavanju printanih i online medija u BiH o evropskim integracijama - Ova analiza načina izvještavanja medija u BiH o Evropskoj uniji nastala je kao rezultat istraživanja prof. dr. Lejle Turčilo i dr. Belme Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koje je provedeno u okviru programa podrške inicijativama civilnog društva, koje se bave anlizom i intervencijama u procesu evropskih integracija.

Šta da napišem na zidu?

Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko se želi baviti višestrukošću urbanog fenomena, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbježan izbor. Ovo je metodološki uvid iza onoga što se danas naziva urbana teorija. Istovremeno, u današnjem dobu dominacije gradova kao okvira organizacije čovječanstva precizno i obuhvatno značenje grada nikada nam nije bilo nedostupnije. „Gradove više nije moguće opisati“, piše Richard Ingersoll. Ili barem to više nije moguće u slučaju megapolisa koji se pružaju dokle god pogled seže, u svim pravcima usisavajući i mijenjajući nekada samosvojne prostorne cjeline koje tako gube jasno uočljive obrise i karakteristike koje su ih do tada nepogrešivo određivale kao gradove.

Projekat - LGBT

Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa partnerskim organizacijama Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, započela je provedbu projekta koji finansira Evropska unija, pod nazivom “Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba”.

Berliner Anthologie - Woher ich nicht zurüeckkehren werdeAll rights reserved. Više

How Skopje 2014 Ate The Urban Commons

Video clip Diversity

Izvod iz knjige
Autori/ce: Thomas Fatheuer, Lili Fuhr, Barbara Unmüßig
Izdavač: Heinrich-Böll-Stiftung

Angažman Fondacije Heinrich Böll u svijetu

Dossier: Squeezed - Spaces for Civil Society

Foto: Niklas Hughes. Creative Commons License LogoOva slika je pod Creative Commons License licencom

Partnerske organizacije

Foto: Günter Klarner. Creative Commons License LogoOva slika je pod Creative Commons License licencom
Unlocking the Future
Europe for Citizens 2016