Heinrich-Böll-Stiftung


Autor/ica teksta

Prema nedavno objavljenom izvještaju Freedom House o državama u tranziciji, Bosna i Hercegovina je nazadovala u odnosu na nalaze iz 2016., a posebno u segmentu koji se odnosi na demokratsko upravljanje. Kako se navodi u izvještaju, BiH se suočava sa najgorom političkom disfunkcijom još od rata, što se ogleda u derogiranju državnih institucija i „izvrgavanju ruglu“ demokratskih procedura od strane političkih lidera.

Novosti iz oblasti demokratije

Autor/ica teksta

Populistička ideologija se podupire na vertikalnu dihotomiju između naroda i elita, između nas dole čistokrvnih Makedonaca  i vas gore koji ste izdali Makedonsku kauzu, a finansiraju vas razni Soroši i ostali spoljni neprijatelji. Na horizontalnom nivou populist vrši demorkaciju u odnosu na pripadnike ostalih etniciteta, kultura, civilizacija, vera, seksualnih orentacija, migranata. Od Kacinskog i Orbana, preko Vučića i Dodika, pa do Gruevskog, postupno se širi klub populista u Jugoistočnoj Evropi.

"Ne može se ovo raditi ako to ne voliš, ako iskreno ne vjeruješ u ideje ravnopravnosti i prihvatanja različitosti i ako istinski ne želiš neku promjenu. Građanski aktivizam je jedina šansa da dođemo do promjena u BiH i da napokon i mi sjednemo na zelenu granu." - Jadranka Miličević

Dosadašnja implementacija reformske agende je pokazala da su vodeći međunarodni akteri u BiH itekako u stanju da zemlju natjeraju da započnu sa održivim reformama. To je prvenstveno dokazao MMF koji je zauzeo striktan stav uslovljavanja. To što je EU inicijativa do sada postigla samo mali broj rezultata nije zbog toga što u BiH politika uslovljavanje nije ili ne može funkcionisati, kako to redovno tvrde zvaničnici EU, nego zato što fali političke volje za konzekventnim i striktnim korištenjem mehanizma uslovljavanja. Ovdje možete pročitati sažetak, kao i kompletnu studiju o Reformskoj agendi, koju je politički analitičar Bodo Weber izradio za hbs (na engleskom jeziku).

Više na temu demokratija

Novosti iz oblasti ekologije

Ova publikacija je nastala u okviru projekta “Advocacy NGOs Networks for Sustainable Use of Energy and Natural Resources in the Western Balkans and Turkey – ETNAR”, u kojem je hbs jedan od partnera. Glavni cilj publikacije je pomoći nevladinim organizacijama iz Bosne i Hercegovina, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Turske, Makedonije, Albanije i Kosova u zaštiti okoliša i zagovaranju održivog upravljanja energetskim i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moćan instrument u aktivnostima zagovaranja organizacija civilnog društva ukoliko one znaju kako i kada da ih koriste u svojim zagovaračkim kampanjama.

Green Council uz podršku hbs-a u okviru ArchiKID projekta organizira niz radionica o zagađenju i zaštiti zraka sa učenicima nekoliko osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Projekt je podržalo Vijeće nastavnika Kantona Sarajevo. Radionice se već održavaju u tri osnovne škole: O.Š. “Hamdija Kreševljaković”, O.Š. “Malta” i “Deseta osnovna škola”.

Autor/ica teksta

Analizirajući rezultate monitoringa zraka u Tuzli na MS BKC za posljednih pet godina evidentan je porast koncentracije SO2 i porast broja satnih prekoračenja graničnih vrijednosti od 350 μg/m3. 2012. godine su bila 143 satna prekoračenja, a 2016. godine 704. Tokom jedne kalendarske godine ova vrijednost bi smjela biti prekoračena maksimalno 24 puta. Istovremeno u javnosti se ne iznose podaci o zdravstvenim problemima i oboljenjima koji se mogu povezati sa zagađenošću zraka. Prema skromnim informacijama koje su dostupne javnosti u Klinici za plućne bolesti u Tuzli su tijekom ove zime morali uvesti dežurne službe da bi mogli prihvatiti sve pacijente koji su trebali pomoć. Istraživanje koje je ova klinika radila je pokazalo da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih od karcinoma pluća.

Više na temu ekologija

Publikacije

Ova publikacija je nastala u okviru projekta “Advocacy NGOs Networks for Sustainable Use of Energy and Natural Resources in the Western Balkans and Turkey – ETNAR”, u kojem je hbs jedan od partnera. Glavni cilj publikacije je pomoći nevladinim organizacijama iz Bosne i Hercegovina, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Turske, Makedonije, Albanije i Kosova u zaštiti okoliša i zagovaranju održivog upravljanja energetskim i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moćan instrument u aktivnostima zagovaranja organizacija civilnog društva ukoliko one znaju kako i kada da ih koriste u svojim zagovaračkim kampanjama.

Der bisherige Umsetzungsprozess der Reformagenda hat bewiesen, dass die führenden internationalen Akteure in BiH durchaus in der Lage sind, das Land in Richtung eines nachhaltigen Reformkurses zu drängen. Das hat in erster Linie die Anwendung strikter Konditionalität durch den IMF demonstriert. Dass die EU-Initiative bisher nur so begrenzte Ergebnisse hervorgebracht hat, lag nicht etwa daran, dass eine Politik der Konditionalität in BiH nicht funktioniert oder funktionieren kann, wie es viel EU Offizielle regelmäßig behaupten, sondern am fehlenden politischen Willen der EU, Konditionalität konsequent und strikt anzuwenden.

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Kada zemlja prolazi kroz duboke sistemske promjene u političkom, ekonomskom i ideološkom uređenju, njena se (među)ovisnost o međunarodnom okruženju može znatno intenzivirati. To se dogodilo u gotovo svim postkomunističkim zemljama prije 25 godina. Potreba za korištenjem međunarodno ustanovljenih modela u sistemima u kojima se tek razvija politički pluralizam i demokratija, kao i rješenja za funkcionalnu vladavinu prava, te općenito otvaranje društva koje dolazi uz ideal slobode, dovela je i do svjesnog otvaranja za vanjske utjecaje.

Članci sabrani u ovom izdanju „Perspektiva“ donose različite priče o aktualnim izazovima međunarodne intervencije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Projekat - LGBT

Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa partnerskim organizacijama Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, započela je provedbu projekta koji finansira Evropska unija, pod nazivom “Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba”.

How Skopje 2014 Ate The Urban Commons

Video clip Pledoje za toleranciju

Izvod iz knjige
Autori/ce: Thomas Fatheuer, Lili Fuhr, Barbara Unmüßig
Izdavač: Heinrich-Böll-Stiftung

Angažman Fondacije Heinrich Böll u svijetu

Dossier: Squeezed - Spaces for Civil Society

Foto: Niklas Hughes. Creative Commons License LogoOva slika je pod Creative Commons License licencom

Partnerske organizacije

Foto: Günter Klarner. Creative Commons License LogoOva slika je pod Creative Commons License licencom
Unlocking the Future
Europe for Citizens 2016