Početna stranica

Olovka, papir, lijepo sročen zahtjev i rok od 15 dana za odgovor čine proces zvani pristup javnim informacijama. Na prvi pogled, jednostavan i brz proces. Ali ne i u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina. Prenosimo dva članka objavljena na stranici UG "Zašto ne?" koja se bavila pitanjem transparentnosti rada vlade, pristupu informacijama...

Novosti iz oblasti demokratije

U okviru Modula memorije Festivala MESS 2016 u Sarajevu je i ove godine tokom aprila i maja bilo predstavljeno niz različitih aktivnosti koje promoviraju kulturu sjećanja.

Ovo nisu bili građanski protesti. To što nije bilo nasilja ne treba i ne može da bude naša najveća pobjeda i pokazatelj da je Republika Srpska demokratsko društvo, već nam samo govori da neće svoj na svoga (vlast na vlast). Nismo krenuli jedni na druge, ali nismo krenuli ni dalje od 90-ih. Šta je gore, još uvijek ne znamo.

Text je napisala Dražana Lepir, "Oštra nula", Banja Luka

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll i Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) u Federaciji BiH u Sarajevu je 12. i 13. maja 2016. realizirana edukacija za sudije/sutkinje i tužitelje/tužiteljice pod nazivom „Antidiskriminaciono pravo: primjeri iz prakse i procesno dokazivanje diskriminacije“.

Više na temu demokratija

Novosti iz oblasti ekologije

Autor teksta

Da bi bilo moguće odgovoriti na ovo pitanje, moramo prvo procijeniti koliko košta jedan ljudski život. Najlakše je ako svi mi sami probamo procijeniti koliko vrijedi život našeg djeteta. Da li je to deset, dvjesto, milion ili više KM, EUR i slično, ili je život neprocjenjiv? Pretpostavljam da je nama roditeljima neprocjenjiv život naše djece. Ali, zašto zaboravljamo da su svi građani koji stradaju zbog zagađenja nečija djeca? Ni ja nemam drugog odgovora, nego da se i te kako isplati uložiti 664 miliona KM u smanjenje emisija koje će direktno uticati na smanjenje rizika po zdravlje građana BiH, pa i šire.

Human Energy à la Tour Eiffel à Paris
Autor teksta

Uticaj Sporazuma iz Pariza na energetski zaokret u Bosni i Hercegovini

U prvoj polovini decembra 2015. godine u Parizu je održan sastanak članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 21). Na sastanku je postignut sporazum da se ograniči porast globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijski nivo, te da se ulože dodatni napori s ciljem ograničavanja porasta temperature do 1,5°C.

Centar za ekologiju i energiju, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, je 30.11.2015. godine organizirao Završnu konferenciju pod nazivom: „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Tuzlanskom kantonu“. Na Konferenciji je promoviran dokument u kojem su prezentirani projekti dobre prakse iz oblasti EE i OIE koje su lokalne zajednice TK implementirale u posljednjih 18 mjeseci.

Predstavnici Grada Tuzla, Općine Gračanica i Općine Banovići su učesnike informirali  o svojim realiziranim projektima sa ciljem da se takvi projekti dobre prakse brže šire u Tuzlanskom kantonu.

Na Konferenciji je prisustvovalo oko 50 predstavnika kantonalne i općinske vlasti, NVO, građana i medija.

Više na temu ekologija

Publikacije

Analiza dominantnih narativa u izvještavanju printanih i online medija u BiH o evropskim integracijama - Ova analiza načina izvještavanja medija u BiH o Evropskoj uniji nastala je kao rezultat istraživanja prof. dr. Lejle Turčilo i dr. Belme Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koje je provedeno u okviru programa podrške inicijativama civilnog društva, koje se bave anlizom i intervencijama u procesu evropskih integracija.

Šta da napišem na zidu?

Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko se želi baviti višestrukošću urbanog fenomena, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbježan izbor. Ovo je metodološki uvid iza onoga što se danas naziva urbana teorija. Istovremeno, u današnjem dobu dominacije gradova kao okvira organizacije čovječanstva precizno i obuhvatno značenje grada nikada nam nije bilo nedostupnije. „Gradove više nije moguće opisati“, piše Richard Ingersoll. Ili barem to više nije moguće u slučaju megapolisa koji se pružaju dokle god pogled seže, u svim pravcima usisavajući i mijenjajući nekada samosvojne prostorne cjeline koje tako gube jasno uočljive obrise i karakteristike koje su ih do tada nepogrešivo određivale kao gradove.

Priče o Srebrenici priče su o genocidu, o ratnim stradanjima, o važnosti kolektivnog sjećanja, ali i o životu i onome što poslijeratni život jeste, u svoj svojoj težini, ali i ljepoti. Priče su to o ljudima koji su živjeli i žive u Srebrenici, o njihovim životnim putevima i sudbinama, ali i faktografske bilješke o Srebrenici, genocidu i poslijeratnim zbivanjima u ovom kraju. Bilješke o Srebrenici i iz Srebrenice svojevrsno su publicističko štivo za sve one koji vole, ali i misle i žive Srebrenicu.

Projekti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u Tuzlanskom kantonu

Tuzlanski region je najznačajniji rudarsko-industrijski basen u Bosni i Hercegovini. Skoro sva toplotna i električna energija u TK se dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, i to uglavnom uglja. Veći broj stanovništva za zagrijavanje koristi ugalj iz Tuzlanskog basena koji sadrži visok procenat sumpora, dok manji broj koristi lož ulje, električnu energiju i drvo. Također, jedan dio stanovništva u Gradu Tuzla i Općini Lukavac za zagrijavanje prostora koristi vrelu vodu iz termoelektrane, dok ostali toplotnu energiju dobijaju iz individualnih ložišta i toplana. Zbog svega ovoga je Tuzlanski kanton jedan od najzagađenijih područja u BiH.

Approaches to understanding the meaning of accession to the European Union vary significantly among the post-Yugoslav
countries, depending on the size and complexity of problems these countries encounter in their prolonged transition to
democracy, free market economy, and rule of law. While one of them – Slovenia – was at least partially prepared to take advantage
of a broader market, freedom of trade and movement, and the available forms of support for economic development, for some
others the process of accession to the EU, indeed the conditionality, which was part and parcel thereof, has been an important
driving force for changes in their legal and institutional systems. Furthermore, there are countries like Bosnia and Herzegovina
and Macedonia, for which the relationship with the EU goes beyond legal adjustments and upgrading the institutional capacity,
reaching all the way to the very constitution of the polity.

Projekat - LGBT

Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa partnerskim organizacijama Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, započela je provedbu projekta koji finansira Evropska unija, pod nazivom “Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba”.

Grid image
Grid image

Linkovi

Grid image Foto: dcJohn